Sve u svemu, nije teško zaključiti kako je Newton došao do 2060. Najveći problem bio je da pravilno datira početak fatalnog razdoblja otpadništva koje traje 1260 godina. Počevši od 1670-ih i nastavivši da na tome radi do kraja života, Newton je razmatrao nekoliko početnih datuma za otpadništvo od formalne institucije Crkve. U tome je lutao. Isprva je mislio da se radi o 607. ili 609. godine nove ere. Što je bio stariji, sve je više pomicao ovaj datum u budućnost. I – konačno je došao do 800. godine, kada je papa Lav Treći okrunio Karla Velikog za ‘Vrhovnog cara’ obnovljenog Zapadnog rimskog carstva u Rimu. Pošto je Newton vjerovao da 1260 godina odgovara vremenu korupcije Crkve, dodao je 1260 na 800 (smatrao je da je sunovrat Rimokatoličke crkve započeo upravo tada) i dobio 2060. godinu kao vrijeme ‘pada Babilona’ – kraj otpadničke ‘Crkve’.
Kako objašnjava Snobelen, Newton je vjerovao da bi pad mogao početi nešto prije 1260. i da se nastavi još kraće vrijeme poslije te godine. Smatrao je da će ubrzo poslije pada korumpirane Rimokatoličke crkve Krist vratiti na Zemlju i osnovati tisućugodišnje Kraljevstvo Božje na Zemlji.
Na strani 144. svojih Promatranja iz 1733, Newton citira Danila (7: 26-27) kao argument za ovu pretpostavku: 26. Potom će sjesti sud i uzet će mu vlast, te će se istrijebiti i zatrti sasvim. 27. A kraljevstvo, vlast i veličanstvo carsko nad svim nebesima dat će se narodu svetaca višnjega; njegovo će carstvo biti vječno carstvo, i sve vlasti njemu služiti i slušati ga. Snobelen pojašnjava da Newton nije vjerovao da će svijet zaista nestati 2060. godine, već da će to biti – novi početak: ‘To bi bio kraj starog doba i početak novog doba – onoga koje Židovi nazivaju mesijanski, a kršćani Milenijum ili Kraljevstvom Božjim.
Sve u svemu, smatrao je da će se negdje u to vrijeme Krist vratiti na Zemlju, ‘Babilon’ (korumpirana Crkva) će pasti, i istinito Evanđelje moći će otvoreno da se propovijeda. Prije Drugog dolaska, Židovi će se vratiti u Izrael prema predviđanjima danim u bibljiskom proročanstvu (što se već dogodilo …). U vrijeme oko Kristovog povratka, dogodit će se velika bitka Armagedona – kada nekoliko naroda (Gog i Magog konfederacija iz Jezekiljevog proročanstva) napadne Izrael. A tada će se umiješati Krist i Sveti – uspostaviti tisućugodišnje Kraljevstvo Božje na Zemlji.
Newton citira proroka Miheja, vjerujući da će tada nastupiti doba mira i napretka (Mihej 4: 3): I sudiće među mnogim narodima, i pokaraće jake narode nadaleko, i oni će raskovati mačeve svoje na raonike, i koplja svoja na srpove; neće dizati mača narod na narod, niti će se više učiti ratu. Daj Bože!
Trenutno najvećeg poznavaoca rada Isaaca Newtona dr Snobelena pitali su zašto su teološka i proročka vjerovanja toliko važna za naše razumijevanje velikog znanstvenika. Evo što je odgovorio: – Newton nije bio ‘znanstvenik’ u modernom smislu tog termina. Umjesto toga, on je bio ‘prirodni filozof’.Praktikovana od srednjeg vijeka do 18. stoljeća, prirodna filozofija nije uključivala samo proučavanje prirode, već i ruke Božje koja radi na prirodi. Iz tog razloga svaka ozbiljna studija Newtonove prirodne filozofije mora uključivati ​​i razumijevanje njegovih teoloških pogleda. Primjerice, Newtonov čuveni koncept apsolutnog prostora i vremena u osnovi je baziran na Božjem sveprisustvo i vječnom trajanju. Također je jasno, iz njegovih privatnih rukopisa, da je Newton vjerovao da je idealni prirodni filozof također bio i svećenik prirode. Za Newtona, nema nepropusna barijera između religije i onoga što zovemo znanost. Tijekom svog dugog života, Newton se trudio otkriti Božju istinu – da li u Prirodi ili u Pismima. Iako je prepoznavao diciplinarne razlike, Newton je vjerovao da je istina jedna.