U vrijeme svog najjačeg sjaja Venera višestruko zasjenjuje sve ostale planete i fiksne zvijezde; moguće ju je primijetiti i kao večernju (Hesperos), i kao jutarnju zvijezdu (Fosforus).
Venera je planet druga po redu promatrano od Sunca, a ujedno je planeta koja se najviše približava Zemlji (oko 40 milijuna kilometara). Najudaljenija točka koju dostiže promatrano sa zemlje je na 258 milijuna kilometara, kada se nalazi na suprotnoj strani Sunca od nas (gornja konjukcija).
Vrijeme koje joj je potrebno da iz najbliže točke ponovno dođe na to mjesto iznosi 254 dana. Njezin promjer iznosi 12.109 km. Njezina udaljenost od Sunca je u rasponu od 107,4 milijuna km. do 109 milijuna km. te je njena putanja oko Sunca gotovo idealno kružnog oblika. Period koji joj je potreban da napravi jedan krug oko Sunca je 225 zemaljskih dana, a vrijeme potrebno da napravi jedan krug oko svoje osi je 243 zemaljskih dana.
Njezina osa rotacije nagnuta je za čitavih 178o, te se ona okreće u suprotnom smjeru od ostalih planeta Sunčevog sustava, tj. kada bismo se nalazili na Veneri, Sunce bi nam izlazilo na zapadnoj strani.

Za Veneru se dugo smatralo da je jedna od najljepših planeta Sunčevog sustava, ali, kad malo bolje pogledamo prije bi se moglo reći da je izuzetno zanimljiva, a o ljepoti bi se moglo diskutirati. Njezina površina je prekrivena tisućama vulkana među kojima se nalaze površine koje su pod lavom. Venera je obavijena gustim atmosferskim omotačem, čija visina doseže čak do 400 km. Sastavljen je najvećim dijelom od ugljendioksida (90%) i dušika. Zbog takvog sastava atmosfere na njoj vlada efekt “staklenika”, tako da su na njoj temperaturne razlike izuzetno male. Temperatura na Venerinoj površini doseže čitavih 490o C što je toplije od tališta olova. To je nejvrelija planeta Sunčevog sustava. Atmosferski tlak na Veneri je 90 puta veći nego na našoj planeti. Kad bismo samo zamislili da možemo se spustimo na njezinu površinu, ne zna se što bi nas prvo snašlo – da li bismo se prvo ugušili od ugljičnog dioksida, bili smožden ogromnim atmosferskim tlakom ili trenutnom temperaturom. Zbog gustoće njenih oblaka veći dio Sunčeve svjetlosti se odbija i mi je možemo vidjeti kao najsvjetliju zvijezdu na noćnom nebu, pa je to jedan od razlog zašto je u našem narodu od davnina poznata i pod nazivima Zornjača, Večernjače, Danica.
Njezina najveća Uglovna udaljenost od Sunca je 47o pa je možemo promatrati u jutarnjim satima, kada ona najavljuje izlazak sunca (Zornjača), ili u večernjim satima, nakon zalaska Sunca (Večernjače). U određenim situacijama ona se može vidjeti na nebu, i tijekom dana i tada je nazivamo zvijezda Danica.