Tajanstvena Memorija. Ima li memorija svoje sjedište i koji su to mehanizmi usvajanja, čuvanja i slanja mentalnih informacija? Sposobnost pamćenja jedna je od najvećih tekovina čovjekovog razvoja, koja ga odvaja od životinja i temelj je stjecanja svakakvog znanja i vladanja s njim. Ali, definirati pamćenje i otkriti princip na kojem ono funkcionira, za sada nije u potpunosti moguće, niti se da sasvim rastumačiti zašto neki ljudi ‘fenomenalno pamte’ dok drugima to pričinjava teškoću, bez obzira što sposobnost pamćenja nije uvijek i obavezno povezana s koeficijentom inteligencije .
Smatra se da čovjek, u prosjeku, koristi oko četiri posto od ukupnog broja živčanih stanica. Njih u kori velikog mozga ima oko 15 milijardi i samim tih ljudski mozak, posjeduje ogroman kapacitet koji nijedan računalo ili elektronički mozak ne može dostići. Zapravo, kapacitet ljudskog mozga praktično je neograničen, imajući u vidu da neiskorištena rezerva iznosi 96%, a da onih nekoliko postotaka koji su u funkciji ‘obrađuju’ gotovo nemjerljivo veliki broj informacija, misli i opažanja. Velika je razlika između onog što jesno i onoga što bismo mogli biti. Koristimo samo mali broj naših umnih zalihe, i općenito govoreći, ljudsko biće živi ispod prosjeka svojih sposobnosti.
Dobra memorija se, tvrde znanstvenici, samo donekle nasljeđuje, a uvelike se stječe i izgrađuje. Čovjek bez pamćenja ne bi mogao ni učiti, ni misliti, ni živjeti, jednom riječju, ne bi bio svjestan sebe, svoje osobnosti i kontinuiteta. Bio bi vječito novorođenče, jer bi mu sve izgledalo potpuno novo, nepoznato i prvi put viđeno. Ipak, tijekom povijesti, zabilježeni su pravi fenomeni kad je riječ o sposobnosti pamćenja – daleko iznad one koju imaju prosječni ‘smrtnici’.
FENOMENALNI PRIMJERI
Wolfgang Amadeus Mozart bio je čudo od djeteta ne samo po glazbenoj obdarenosti nego i po fantastičnoj memoriji. Kao četrnaestogodišnjak, u crkvi Sveti Petar u Rimu nazočio je izvođenju velikog glazbenog djela za dva hora, čije su se note čuvale u tajnosti i izvodile samo dva puta godišnje. Mladi Mozart je kod kuće zapisao zapamćenu glazbu, a kada su njegov prijepis po sjećanju usporedili s izvornikom, nisu mogli pronaći ni jednu jedinu grešku!
Nisu samo slavni i visokoumni predodređeni da imaju dobru memoriju. Zahvaljujući izuzetnom pamćenju i robovi u starom Rimu služili su kao učitelji ili kao ‘žive knjižnice’. Tibetaneske lame raspolagale su tako učinkovitim metodama pamćenja da su mogle zapamtiti čitavu jednu knjigu ako bi je samo jednom pročitale. Stari bramani su čitave epove prenosili usmeno, s koljena na koljeno.
Među onima čije ime nije ostalo zapisano ‘zlatnim slovima’ u povijest ljudskog roda bio je i jedan Englez koji je živio na dvoru pruskog kralja Friedricha. U to vrijeme, gost slavnog monarha bio je i čuveni Walter. Jednog dana kada se Walter spremao njegovom veličanstvu pročita svoju najnoviju, ali vrlo dugačku pjesmu, kralj je Engleza sakrio iza zavjese. On je cijelu pjesmu zapamtio dok ju je Walter izgovarao! Nakon nekoliko dana, kada je Walter ponovno pozvan kod Friedrich Velikog, kralj ga je, tobož uvrijeđeno, izgrdio da je varalica i da se ‘kiti tuđim perjem’. Kao dokaz Friedrich je zbunjenom Walteru doveo Engleza i naredio mu da istu pjesmu odrecituje. Ovaj je to učinio toliko lako i precizno, da se Walter našao u čudu i počeo mucati i da se pravda. Tek tada se pruski kralj nasmijao i otkrio mu u čemu je tajna.
‘Mozak-enciklopediju’ u doslovnom smislu riječi posjedovao je i Amerikanac po imnu Hari Cooper, poznat pod nadimkom ‘Jack-željezničar’, koji je umro 1933. godine. Harry je još kao dječak strastveno učio brojeve i datume. Kada je odrastao, specijalizirao se da u knjižnicama Detroita uči napamet enciklopedije. Hobi mu je kasnije postao zanimanje, pa je pred publikom za okladu stavljao svoje pamćenje na provjeru.
Da fenomenalno pamćenje ne mora obavezno biti povezano sa uzvišenim karakteristikama ljudske ličnosti, svjedoči i Adolf Hitler koji je u vrijeme dok je u zatvoru pisao ‘Mein Kampf’, mogao mnogobrojne pročitane knjige poslije samo jednog čitanja od stranice do stranice reproducirati bez greške.
