Za početak, da se podsjetimo nekih crtica o Newtonu. Ovaj fizičar, matematičar, alkemičar i filozof prirode rođen je 25. prosinca 1642, a preminuo 31. ožujka 1727. u Londonu. Tvorac je prvog refleksionog teleskopa, zalagao se još u ono doba, kada se nije znalo ni za ‘f’ od fotona, za čestični prirodu svjetlosti, proučavao brzinu zvuka, ali … Imao je i svoju drugu stranu. Tisuće i tisuće stranica napisao je o svojim teološkim pogledima i izračunima do kojih je došao na temelju proučavanja Biblije, a samo je jedna Newtonova knjiga o Bibliji ikad objavljena, i to 1733, šest godina nakon njegove smrti: ‘Opservacije o proročanstvima Knjige proroka Danila i apokalipse Svetog Jovana ‘.
Njutnovi teološki i alkemijski papiri bili su u vlasništvu obitelji Porstmut i držani su dalje od javnosti sve do 1936, kada su prodati na Sotebijevoj aukciji u Londonu. Najveću kolekciju tada je kupio Abraham Shalom Ezekijel Jahuda, svestrani gospodin – lingvista, istraživač, profesor i – kolekcionar rijetkih spisa. Kada je preminuo, 1951, ostavio ih je novoosnovanoj državi Izrael. Međutim, testament je osporavan, pa su rukopisi stigli u Izrael tek 1969, kada su smješteni u Židovsku nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Jeruzalemu.
I, konačno su znanstvenici imali pristup ovom zborniku. Međutim, do ozbiljnijeg proučavanja moglo je doći tek od 1991, kada su Njutnovi znanstveni, administrativni, teološki i alkemijski rukopisi prekopirani na mikrofilm. Značajan trenutak u proučavanju ovih radova obilježen je osnivanjem ‘Projekta Newton’ (Newton Project) 1998, od strane Kraljevskog koledža u Londonu i Sveučilišta u Cambridgeu. Započet je proces kopiranja i prepisivanja Njutnovih neobjavljenih teoloških rukopisa u namjeri da se učine dostupnim svijetu. A dokumentarni film televizije BBC 2 dijelove ove priče otkrio je javnosti ožujka 2003.
Osim Newtona, neočekivanu pažnju javnosti dobio je i Steven Snobelen. S obzirom da je priča o 2060. ipak pomalo ‘izvučena iz konteksta’ za potrebe televizije, Snobelen je našao za shodno da pojasni ponešto – vijest se pojavila na većini europskih jezika – od engleskog, francuskog i španjolskog do mađarskog, rumunjskog i ruskog, a mnogi sajtovi ‘pokupili’ su priču iz druge ili treće ruke. Po njemu, sve ovo je toliko odjeknulo zato što su mnogi ‘mislili su da je Newton’ racionalan ‘znanstvenik, a ovo što je činio naizgled je u suprotnosti sa znanošću’: ‘Mediji su ovjekovječili mit da su znanost i religija u stalnom sukobu ( činjenica je da jesu, ali religija je često stimulirala razvoj znanosti). Zato je bilo logičnije da se ova priča nađe na naslovnicama tabloida. U ovom slučaju – priča je istinita. Ironija je što tabloidi nisu objavili priču (pretpostavljam – zato što je priča autentična) ‘.
‘Jasno je, bez obzira da li smo religiozni ili sekularni, da živimo u, apokaliptičnim’ vremenima. Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja zveckaju nuklearnim oružjem. Mlazni avioni ulijeću u solitere sa kerozinom i ljudskim telima.Teroristi potresaju svijet ‘- govorio je Snobelen još 2007. On objašnjava da nije točno da je on prvi otkrio apokaliptični datum u Njutnovim spisima, već da je 2060. bila poznata već neko vrijeme među znanstvenicima koji su proučavali Newtona: ‘u stvari, bar trojica važnih istraživača Newtona: David Kastiljeho, Frank Manuel and Richard Vestfal, ispitala su Jahudine rukopise (dvojica na originalnom primjerku, a Vestfal na mikrofilmu) ubrzo po njihovom pristizanju u Jeruzalem 1969. Kastelj se vjerojatno prvi susreo sa 2060, jer je bio prvi znanstvenik koji je ispitivao Jahudinu kolekciju.
A ja sam prvi put uočio ovaj datum kada sam proučavao spise na mikrofilmu dok sam bio na doktorskim studijima na Cambridgeu 1997. Objavio sam ovaj datum 1999, u svom radu u Britanskom žurnalu za povijest i znanost (British Journal for the History of Science) ‘ .