Uskrs je najveći kršćanski blagdan, dan Kristova uskrsnuća. Kod vjernika, koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru, Uskrs se naziva i Vaskrs.

Vuk Karadžić, u svom “Rječniku”, za glavni naziv ovog praznika je uzeo Vaskrsenije, ali spominje i druge nazive – Uskrsnuće, Uskrs, Vazam, Veligdan. U njegovoj zbirci poslovica, u jednoj se sreće prvi navedeni naziv, au dvije – Uskrs.

veliki petak

Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Kristovo raspeće, u našim hramovima, popodne iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici celivaju sve do Uskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti, a ukoliko jedete, post je obavezan.

Za Vaskrs su, također, vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom kršćanskom svijetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.
Jaja i farbanje

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Farbanje vaskršnjih jaja Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.

Kakvu ličnost vam je podarila vaša svijeta biljka – Horoskop keltskih druida!

Simbolika farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica (to je ona djevojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Krista tjedna njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Krist prvoj javio po uskrsnuću), putovala u Rim propovijedati Evanđelje, i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga riječima: “Hristos Vaskrse”. Crvena boja simvoliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja uskrsnuća. Jer uskrsnuća nema bez stradanja i smrti.
vaskršnje slavlje

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svijetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita “Oče naš” i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Nakon zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

kucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, također, – “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuhano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Pobusani ponedjeljak

Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i svećenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dijele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedaljak je dan posvećen mrtvima.

Uskršnji običaji u svijetu – Iznenadit vas!

Neki od običaja su:

• Za Uskrs valja ustati rano ujutro, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba biti pospana i nesklona poslu;

• Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje;

• Djecu valja dotaći crvenim jajetom – biti crvena i zdrava tijekom godine;
• Prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom;

• Na Uskrs, rano ujutro ljudi su odlazili u crkve na jutrenje; U Rusiji je bio običaj da ako se netko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polijevaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. stoljeću, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Poslije ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod rekord (sveto drvo);

• U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srijema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Uskrs su obavezno paljene kod katolika;

• Ako Uskrs padne prije Đurđevdana nije se jelo janjeće meso;

• Za Uskrs se mese posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju s prijateljima;

• Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove;

• Na drugi dan Uskrsa, koji se zove Pobusani ponedjeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u uskrsnuću isusa Krista). Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polijevaju vodom djevojke i mlade žene. Na ovaj ponedjeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i uskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava.
Na dan Uskrsa neizostavno je i tipkanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a poslije sotki u sotki. Onaj tko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala tijekom godine.