Prometej (grč. Προμηθεύς) (lat. Prometheus) je, po grčkoj mitologiji bio sin Japeta i boginje Temide ili Okeanide Klimene i brat Atlasa.
Prometej je stvorio čovjeka od gline. Ukrao je vatru s Olimpa i predao je ljudima, a za kaznu je prikovan na Kavkaz gdje mu je orao svakoga dana kljucao utrobu. Oslobodio ga je Heraklo.
Lik Prometeja jedan od najsnažnijih likova grčke mitologije, jer on predstavlja oličenje hrabrosti, ponosa i prkosa, velike čovekoljubivosti i težnje za slobodom. Njegov lik je, još i danas, simbol borbe za napredak i sreću čovečenstva, pa nije ni čudo što je Prometej bio vekovna inspiracija pjesnika, mislilaca i slikara, od Hesioda, Eshila, Goethea, Byrona, Rubensa …
Prometej je otpočeo svoj mitološki put u vrijeme kada se Zeus pobunio i ustao protiv Titana Hrona u namjeri da uspostavi novi poredak. Titani su se stavili na stranu Hrona, a Prometej se priklonio Zeusu, mada je i sam bio Titan, jer je i on sam težio novom i pravednijem poretku. Pomagao je Zeusu u desetogodišnjoj borbi, kako svojim savjetima tako iu direktnim borbama, pa je čak i nagovorio i boginju zemlje Geju da se priključi Zeusu. Poslije pobjede Zeusa, Prometej nije dobio nikakve zasluge ni priznanje, a kada se i Zeus odlučio krutim i bespoštednim postupcima uništiti ljudski rod, on se, po cijenu i da na sebe navuče gnjev bogova, stavio na stranu ljudi. Vjerovao je da će ljudi, ako sami sebi budu pomogli, moći pomoći i drugima, pa im je, svojim postupcima i dijelom ulio nadu i obdario ih snagom.
Prometej je povezan i sa mitom o rađanju Atene, jer, kada je jednom prilikom Zeusa boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane, Prometej je rekao da zna način na koji će ga prestati boljeti glava. Velikim kamenom je udario Zeusa u glavu, a iz Zeusove glave je iskočila boginja Atena, i glavobolja je nestala.
Prometej je sa svojim bratom Epimeteja, hodajući Grčkom zalutao u pokrajinu Bitijem, gdje su oni počeli izrađivati glinene figure.
Božica Atena je uzela glinene figure i udahnula im život. Prometejeve figure su postali ljudi, a Epimeteja životinje.
Kada je Zeus, od ljudi zahtijevao da mu prinesu žrtvu i da tako pokažu koliko su poslušni i odani Prometej je na žrtvu prinio velikog vola koga je podijelio na dva dijela. U prvi dio je stavio malo mesa i veliku kolučinu masnoća i sve to je prekrio volovskim trbuhom. U drugu polovicu je stavio samo kosti koje je prekrio mašću, pa je pozvao Zeusa da izabere jednu od polovica.
Uvidjevši da je u pitanju prevara, Zeus je namjerno, da bi imao razlog svojoj osveti nad ljudima, izabrao dio pun kostiju.
Zeus je, poslije izbora, ljut zbog prijevare, zabranio bratu da pomogne i usavrši ljude i zabranio je ljudima upotrebu vatre. Tada je božica Atena odlučila prevari Zeusa i poučila Prometeja kako i on može pomoći i učiniti dobro ljudima.
Prometej je osjetio i znao da je čovjek mnogo superiorniji od životinja i da zaslužuje imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Promatrajući ljude, Prometej je spoznao da se njegova stvorenja, ljudi srmzavaju i zato se odlučio im da vatru, dobrog slugu i lošeg gospodara.
Sa svetog ognjišta na Olimpu, ukrao je vatru i, Nakon što je završio je u svom štapu, poklonio je ljudima. Ljudi su, dobivši vatru, postali neovisni od vremenskih nepogoda, pripremali su hranu, a samim tim jačali i tjelesno i duhovno.
Prometej je nastavio sa darivanjem ljudi, pa ih je naučio kako pomoću vatre tope metale i izrađuju alate, a naučio ih je i zanatima, i kako računati, pišu i čitaju.
Ukrotio je divljeg bika i utjerao ga u jaram, i time pomogao ljudima kako da lakše obrađuju zemlju. Sagradio je i prvi brod i upoznao ljude s tajnom liječenja.
Prometej je bio taj koji je utro put ljudima da ugodnije i sretnije žive kada su već ugledali svjetlo ovoga svijeta. On je bio taj koji je uistinu stvoritelj ljudi jer ih je uzdigao iz prvobitnog, prirodnog stanja na stanj razuma i svijesti.
Zeus je bio ljut što je sve Prometej učinio za ljude, i kako nije mogao vratiti vatru, jer, ono što je dano od bogova ni Zeus nije mogao vratiti, odlučio je kazniti Prometeja i njegovu tvorevinu – čovječanstvo.
Zeus je naredio svojim slugama Kratosu i Biji da savladaju Prometeja i da ga odvedu na kraj svijeta gdje je Hefest morao ga okuje, a zatim i prikuje u neprobojne okove na Kavkazu. Zeus je poslao orla ETON (potomak Tifona i ehidno) da Prometeju svaki dan kljuca jetru, a kako je Prometej bio besmrtan, tako se jetra svakoga dana obnavljala, a Prometej je patio svakodnevno, sve dok ga nije oslobodio Heraklo dok je izvršavao svoje zadatke.
Prometej je znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti s trona, kao što je i on svrgnuo svoga oca Hrona, pa je moguće da je Zeus i na ovaj način htio natjerati Prometeja da mu kaže tko je ta žena.
Kazna za Prometeja trebalo je trajati 30 000 godina.
Oslobođenje Prometeja
Eshil, u svom “okovanom Prometeju” kaže da je Prometej rekao Iji da će ga njezin potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti njegovih muka, i to se dogodilo.
Ispunjavajući jedan od svojih dvanaest zadataka, Heraklo je prolazio kraj Kavkaza tražeći hesperidin jabuke, došao je do Prometeja, ubio orla strijelom i oslobodio ga, a Zeusu je kao zamjenu dogovorio besmrtnost Kentaura Hirona.
Zeus, jer je Heraklo bio njegov sin, nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao kaznu, a Prometej se vratio natrag na Olimp, ali je sa sobom i dalje morao nositi stijenu na koju je bio prikovan.
